Crne rupe egzotične su svemirske pojave koje, kao što je Roger Penrose pokazao matematičkim dokazom u sklopu Opće teorije relativnosti, u našem Svemiru moraju postojati. Nastavi čitati...
Mnogi objekti u svemiru imaju prstenje plina i prašine. Koji su fizikalni procesi razlog za to da se materijal oko tih objekata odlučio poleći baš u obliku diska? Nastavi čitati...
Naša galaksija Mliječna staza spiralna je galaksija koju odlikuje središnje zadebljanje prepuno zvijezda te spiralni krakovi. U spiralnim krakovima se nalazi mnogo plina, prašine i zvijezda koji zajedno čine galaktički disk promjera 100,000 svjetlosnih godina. Mi Mliječnu stazu gledamo iznutra, jer se nalazimo u Sunčevom sustavu koji je dio galaktičkog diska, a od središta Galaksije se nalazi oko 27,000 svjetlosnih godina. Podsjetnik: svjetlosne godine su mjera udaljenosti! Nastavi čitati...
Gibanje zvijezde kroz galaksiju određuje gravitacijski
potencijal svega što se nalazi u galaksiji, kao što su zvijezde, plin, prašina, crne rupe i tamna tvar. Sunce se oko središta galaksije giba brzinom od oko 220 km/s. No, postoje i posebna vrsta zvijezda koje se gibaju znatno brže - tzv. super brze zvijezde (engl. hypervelocity stars - HVS). Dok tipične zvijezde u galaksiji imaju brzine od oko 100 km/s, ove zvijezde jure kroz međuzvjezdani prostor brzinama većim od 1000 km/s. Odakle te zvijezde dolaze i zašto imaju tako velika brzine? Nastavi čitati...