Astrofizičari nobelovci
Sve boje Mliječne staze
Naša galaksija Mliječna staza spiralna je galaksija koju odlikuje središnje zadebljanje prepuno zvijezda te spiralni krakovi. U spiralnim krakovima se nalazi mnogo plina, prašine i zvijezda koji zajedno čine galaktički disk promjera 100,000 svjetlosnih godina. Mi Mliječnu stazu gledamo iznutra, jer se nalazimo u Sunčevom sustavu koji je dio galaktičkog diska, a od središta Galaksije se nalazi oko 27,000 svjetlosnih godina. Podsjetnik: svjetlosne godine su mjera udaljenosti!
Mliječna staza je galaksija spiralnog oblika! Kao što prikazuje lijevi dio ilustracije, našu galaksiju odlikuju spiralni krakovi plavkastih boja koji „izlaze“ iz središnjeg crvenkastog dijela. Boja nosi informaciju o vrsti zvijezda koje se u njoj nalaze. Plave – mlade – zvijezde pretežito nalazimo u krakovima Mliječne staze, dok u središnjem crvenkastom zadebljanju obitavaju crvenkaste – starije - zvjezdane populacije.
Ako gledamo poprečni presjek galaksije (desno), vidimo da Galaksija ima središnje zadebljanje oko kojeg se nalazi galaktički disk. No, oko središnjeg zadebljanja se nalazi i zvjezdani halo s kuglastim skupovima zvijezda. Na slici je naznačen položaj Sunčevog sustava koji se smjestio u jednom od spiralnih krakova na udaljenosti od oko 25,000 svjetlostnih godina od središta Galaksije. Izvor slika: lijeva: NASA/JPL-Caltech; desna: ESA
Kako bi stekli što bolje razumijevanje toga što se u Mliječnoj stazi nalazi, potrebno ju je pogledati u svim bojama elektromagnetskog spektra – od radio valova sve do energičnog gama zračenja – pomoću svemirskih i zemaljskih teleskopa. Na slici je prikazana Mliječna staza kako ju „vidimo“ radio valovima (gornje četiri slike), u infracrvenom području (od pete do sedme odozgo), u vidljivoj svjetlosti (treća odozdo) te u rendgenskom i gama zračenju (donje dvije).
Svaka od tih boja daje nam uvid u sastav Mliječne staze i procese koji se u njoj odvijaju. Tako nam radio zračenje nosi informacije o mjestima gdje se nalaze neutralni atomski i molekularni vodik koji služe kao „gorivo“ za stvaranje novih zvijezda. Radio zračenje također nosi informaciju o mjestima gdje šokovi, koji su posljedica eksplozija supernova, ubrzavaju elektrone do brzina bliskih brzini svjetlosti. Infracrveno zračenje nosi informaciju u mjestima gdje se nalazi međuzvjezdana prašina koja upija zračenje zvijezda i emitira ga u infracrvenim bojama. Rendgensko zračenje dolazi od vrućeg plina, dok gama zračenje nastaje pri sudaru kozmičkih zraka s jezgrama vodika u međuzvjezdanim oblacima.
Vidljiva svjetlost otkriva Galaksiju prepunu zvijezda različitih boja te oblake plina i prašine koji priječe svjetlost središnjeg dijela galaksije da dođe do nas.
