Jedna od teorija o porijeklu barem dijela tih super brzih zvijezda je da ih je iz galaksije odbacila naša središnja supermasivna crna rupa – Strijelac A*. Prema toj teoriji, super brze nastaju prilikom gravitacijskog susreta dvojnog sustava zvijezda sa supermasivnom crnom rupom. U takvom susretu, jedna zvijezda dvojnog sustava je uhvaćena u orbitu oko crne rupe ili je „progutana“, dok je druga zvijezda odbačena u međuzvjezdani prostor izuzetno velikom brzinom. Taj proces sličan je tome da od dva klizača, koji se u početku drže za ruke i zajedno vrte, jedan padne na pod, a drugi je odbačen te kliže jako velikom brzinom. Moguće je da zvijezda izbačena u takvom susretu dosegne brzinu od čak 10,000 km/s. No, kako se takve zvijezde udaljavaju od središta galaksije, zbog gravitacijskog učinka tvari u galaksiji s vremenom usporavaju.

​

Jedna od najbržih do sad otkrivenih super brzih zvijezda nosi ime S5-HVS1 i otkrivena je 2019. godine. Ta zvijezda spektralnog tipa A ima masu oko 2 puta veću od Sunčeve i giba se brzinom od oko 1800 km/s (čak 8 puta brže od Sunca!). Ukoliko ta zvijezda uspije preživjeti svoje intergalaktičko putovanje još 5 milijuna godina, odbacit će dio svojeg materijala u međuzvjezdani prostor i postati bijeli patuljak okružen maglicom zasigurno spektakularnog izgleda.